O autorici Daniela Weiss Bešić dipl. fizioterapeut
Rođena  1980. u Virovitici gdje živi i radi. Prvostupnica fizioterapije od 2008. na Zdravstvenom Veleučilištu Zagreb, a 2017.  završila specijalistički stručni studij na istom veleučilištu. Edukaciju miofascijalne relaksacije je završila 2019. u Zagrebu.

A evo i što kaže o sebi...

Trenutno svoja znanja proširujem DNS edukacijom (sustav vježbi dinamičke neurostablizacije). Od dodatnih fizioterapijskih tehnika u radu koristim trigger točke i post izometričku relaksaciju te znanja iz Emmtech tečaja. Fizioterapija me privukla jer je kombinacija uma i srca, ona je znanstveno ali i kreativno i pomagačko zanimanje sa puno smjerova u kojima se terepeut može razvijati. Uključuje analitički (matematički, fizikalni, biomehanički) dio ali i intuitivni i kreativni dio (razne vrste manualanih tretmana, dodir u liječenju, kreativnost kod kreiranja plana kineziterapije). Osjećam se privilegirano biti dijelom puta ozdravljenja pojedinca i veseli me vidjeti napredak pacijenata prema zdravlju. Poseban su mi izazov i interes problem kronične boli, somatske vježbe i holistički pristup čovjeku. Zanima me i odnos duhovnosti i bolesti. U slobodno vrijeme educiram se za biblijsko kršćansko savjetovanje. Radim u Općoj bolnici Virovitica na Odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i vlasnica sam Fizioteke, malog fizio mjesta gdje povremeno radim individualizirane tretmane.

Što nam možete reći o fascijama i šta one zapravo jesu?


Fascija je čvrsti ali elastični omotač unutar našeg tijela u obliku guste, vlaknaste trodimenzionalne mreže vezivnog tkiva koja obavija i podupire (prožima) mišiće, mišićne skupine, kosti, živce, ali i organe i organske sustave tj. sve strukture u tijelu, od glave do pete te od površine tijela u dubinu. Fascija je trodimenzionalni nezavisni sistem koji sudjeluje u stabilnosti, daje nam elastičnost i podršku a sastoji se od kolagena, elastina, retikulina i osnovne supstance.

Uloga fascije omogućuje da se svaki organ u svakom trenu nalazi na točno za njega predviđenom mjestu. Zato se dok mi hodamo, trčimo, padamo ili skačemo naši organi uvijek nalaze na istom mjestu ali međusobno klize.

 

Površinska fascija

 

Površinska fascija pokriva cijelu tjelesnu površinu, uključujući

glavu. Ona je labava i rahla, osigurava prostor za akumulaciju

tekućina, metabolita i masti, sadrži kapilarnu mrežu i limfne

kanale, njezina vlakna su različitih smjerova i bogata je masnim tkivom, a ima funkciju da grije i štiti. Zbog svoje elastičnosti savija se i kreće, baš kao i mi. Površinska fascija je krajnja točka za periferne živce i žile koje hrane kožu.

 

Duboka fascija

 

Duboka fascija (često se naziva i aksijalna) je sljedeći sloj. To

je tanka, tvrda membrana koja obavija mišiće tijela, a hvata

se na skeletni dio. Duboka fascija proteže se od torza prema

udovima, pa sve do baze lubanje.

Torakolumbalna fascija, (lumbodorzalna ili skračeno TLF), iako je dobila zaseban naziv, zapravo je dio duboke

fascije s hvatištem na sakralnoj kosti. Površinom je velika,

dijamantnog oblika, tanka i prozirna na mjestima gdje

prekriva torakalne dijelove dubokih leđnih mišića, a jaka i

deblja u lumbalnoj regiji.

Sastoji se od tri sloja: anteriorni (prednji), srednji sloj i

posteriorni (stražnji) sloj i stvara omotnicu za mišiće lumbalne kralješnice.

 

Visceralna i kranijalna fascija

 

Visceralna i kranijalna fascija su najdublji slojevi. Oni obavijaju tjelesne organe. Na prednjoj strani, visceralna fascija u trbušnoj šupljini drži unutarnje organe prsnog koša, trbuha i

zdjelice. Kranijalna fascija obavija prostor za mozak

i leđnu moždinu.

Između različitih slojeva fascije nalazi se tekućina koja

omogućava da slojevi međusobno klize. U idealnom stanju

fascija je glatka, mekana, klizi lagano dozvoljavajući pokret u

svim pravcima i istezanje tkiva u punoj dužini. Ona je snažna,

brže se i neovisno kontrahira od mišića koji okružuje,

stvara otpor pri istezanju i štiti tkivo.

 

Ima sposobnost da se rasteže, skuplja i kreće u punoj dužini, u svakom smjeru i svaki put bi se trebala vratiti nazad u normalno stanje, bez ikakvih ograničenja i bolova.

 

Ozljede, upale, imobilizacije, bolesti, loše držanje, stres i

starenje mogu rezultirati facijalnim restrikacijama i priraslicama i uzrokovati da zamršena fascijalna mreža postane prečvrsta i tijesna i pritišće sve oko i unutar sebe, što ima za posljedicu nefikasno pokretanje, uvrtanje fascije, narušenu biomehaniku i razvoj bolnih sindroma. Zapravo dolazi do gubitka vode između slojeva fascije i oni više ne mogu adekvatno klizati.

 

Rad s fascijom
 

Anatomski gledano pojam fascija opisuje vezivno tkivo koje

obavija sve strukture tijela. Iako ju je zapadna medicina dugo

promatrala kao funkcionalno nepovezano tkivo, zapravo se

pokazalo kako se fascije tijela ponašaju kao jedan sustav,

prenoseći tonus i informacije po cijelom tijelu. Zbog toga,

neravnoteža u jednom dijelu tijela, preko fascijalnih lanaca,

utječe i na ostale dijelove tijela.

Postoje i nekoliko istraživanja koji objašnjavaju kako fascija

trenutno reagira na misli.

Prvi i najvažniji čimbenik kojim utječemo na zdravlje i

funkciju fascije je hidratacija.

Fascija je izgrađena od vezanih molekula vode koje se kreću

ispod površine tijela. Da bismo mogli održati elastičnost same fascije te održavati fasciju u balansu, odnosno, osigurati prikladnu opskrbu okolnih tekućina, koje hrane istrošeno područje prilikom vježbanja, trebamo vršiti konstantnu hidrataciju tijela. Nakon što se zadovolje prethodno spomenuti kriteriji za dugoročno zdravlje fascije i mišića, potrebno je ‘higijenu’ fascije održavati i putem mio-fascijalnog opuštanja.

 

Postoji 7 fascijalnih meridijana/linija: površinska stražnja

linija, površinska i duboka prednja linija, lateralna i spiralna

linija, funkcionalne linije te linije ruku. One predstavljaju

zapravo 7 kinetičkih lanaca jer sami sustav navedenih

meridijana/linija povezuje sve mišiće u našem tijelu.

 

 

 

 

O tehnici miofascijalne relaksacije po dr Barnsu

 

MFR je tehnika specijalne manualne

rehabilitacije, medicinske terapije koja se primjenjuje

djelovanjem ruku na točke kronične boli na svim dijelovima

tijela (npr. artritis, bol u leđima ili vratu…). Koristi kod

liječenja imobilnosti i boli kod mišićno-koštanog sustava,

opušta meka tkiva ( mišiće, fascije, ligamente i zglobne

čahure), poboljšava krvnu i limfnu cirkulaciju, i stimulira

refleks istezanja u mišićima.

Pregled uključuje identifikaciju bolnih pokreta i lokalizaciju

specifičnih točaka fascije koje su povezane s uzrokom bola ili

ograničenja pokreta.

Na taj način utvrđuje se tretman koji je individualiziran i

specifičan za svakog klijenta i njegove tegobe.

Ova tehnika također pomaže ljudima koji pate od vrtoglavica i malaksalosti, glavobolja, bolova u zdjelici, sportskih ozljeda,

već spomenutih kroničnih bolnih stanja, kroničnog umora, autoimunih stanja, problema „smrznutog ramena“ , lumbalnog i cervikalnog

sindroma, skolioza, neuroloških poremećaja, problema sa disanjem, probavom, kod bolnih ožiljaka i dr., ali i kod anksioznih i depresivnih stanja.

 

Miofascijalna relaksacija je namjenjena opuštanju skupljene

fascije i njenom vraćanju u normalno stanje.

Osnovni princip MFR tretmana je vrlo ugodan, opuštajući i

kontinuirani pritisak i vrlo blago istezanje koje ima duboke

efekte na tkivima, a koje dovodi do opuštanja i ponovnog

pokretanja fascije, čime dolazi do smanjenje bola i poticanja

normalnog osjeta i aktivnosti.

Fizioterapeut ili manualni terapeut primjenjuje pritisak dlanovima na i

u tkivo, locira i osjeća otpor tkiva, čvrstoću i zadebljanja,

toplinu ili osjetljivost koji uzrokuju bol i disfunkciju.

Svako polaganje terapeutovih ruku na određene restriktivne

zone traje minimalno 90 sekundi da bi se aktivirao kolagen u fasciji, poboljšala lokalna cirkulacija krvi i resetirao proprioceptivni mehanizam, a što dovodi do normalne, bezbolne pokretljivosti .

U tretmanu se koriste različite vrste pokreta, od vrlo nježnih

do čvršćih, dubinskih pokreta čime oslobađamo specifične

fascijalne linije i poprečne dijafragme. Istezanja, radi

trodimenzionalne građe fascije, prodiru do dubljih slojeva,

pokosnice, ligamenata i zglobne čahure.

 

Pozitivni učinci MFR

• Opće poboljšanje zdravlja radi povećanja volumena vode u

osnovnoj tvari

•Relaksacija i osjećaj blagostanja

• Eliminacija boli i neugode

• Porast propriocepcije i interocepcije

• Povećava smanjeni opseg pokreta u zglobovima i mišićnu

funkciju

• Poboljšava probavu

• Bolja postura

• Bolji san zbog manje boli i tenzije

• Porast energije

• Brži oporavak od ozljeda

 

MFR terapije pomažu kod:

bolova u leđima i vratu, problema kukova / zdjelice/ koljena,

križobolja, išijas, plantarnog fascitisa, glavobolja (migrene i

tenzijske glavobolje), sportskih povreda, kroničnih bolova,

fibromijalgije, neuralnih disfunkcija nakon moždanog udara,

kod parkinsona i multiple skleroze, kroničnog umora,

anksioznih i depresivnih stanja, bolnih ožiljaka...

​

Miofascijalna relaksacija i dijabetes

 

Časopis The Journal of the CCA (The Musculoskeletal Effects of Diabetes Mellitus) objavio je 2006. godine popis različitih nuspojava koje su zabilježene kod pacienata sa dijabetesom a povezane su sa različitim vezivnim tkivima na bazi kolagena:

 

• Mišićni grčevi

• Smanjen opseg pokreta u zglobovima

• Sindrom karpalnog tunela

• Smrznutro rame (adhezivni kapsulitis, PHS)

• Tenosinovitis

• Dupuytrenova kontraktura

• Osteoporoza

• Osifikacija posteriornog longitudinalnog ligamenta

• Spinalna stenoza

• Radikulopatije

• Ishijalgije

• Plantarni fascitis

• Neuropatije

 

Istraživanja su dokazala i povezanost dijabetesa sa rupturama ahilove titve u žena.

 

Djiabetes mijenja svojstva fascije, ligamenata i tetiva tako što ih s vremenom čini tvrdima, neelastičnima, rigidnima i tako može uzrokovati tazna bolna stanja mišićno-koštanog sustava. Da bi prevenirali fascijalne restrikcije i što duže učuvali pun opseg pokreta i funkciju mišića preporučuje se redovita tjelovježba (vježbe opsega pokreta, snage, te aerobne vježbe) i miofascijalna reklasacija koja će redovitim tretmanima spriječiti nastanak restrikcija, smanjiti pojavnost komplikacija u vidu trajnih disfunkcija i raznih bolnih stanja. Kod kroničnih stanja MFR će pomoći u vraćanju optimalne funkcije zglobova i mišića. Kod kronični stanja bit će potrebno više vremena i truda da bi vratili i zadržali funkcionalni pokret. No, jednom kada se mreža restrikcija „otopi“ održavanje zdravog fascijalnog sustava neće zahtjevati osobito velike napore. Bitka za zdrav i funkcionalan mišićno koštani sustav kod pacijenta sa dijebetesom može se dobiti pridržavanjem općenitih uputa za ovu bolest ali i korištenjem novih manulanih tehnika i metoda koje su sada već i znanstveno potvrđene a stoje nam na raspolaganju. Bitka za zdravlje započinje danas, važno je zauzeti prokativni stav i preuzeti odgovornost za ona područja naših života koja su pod našom kontrolom i rezultati neće izostati. Sretno i aktivno!

Fasci(ja)nantan pozdrav,
Daniela Weiss Bešić